U srijedu, 21. svibnja 2025. učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Kreativni arheolozi, u pratnji učiteljice povijesti Zrinke Racić, posjetili su Đurđevac. Točnije, posjetili su utvrdu Stari grad koja je jedinstveni srednjovjekovni fortifikacijski objekt te je kao takav najznačajniji dio kulturne baštine Đurđevca.
Nekad je bio okružen močvarom koja mu je bila i prirodni oblik zaštite te pripada utvrdi tipa wasserburg. Gradnja započinje u 14. stoljeću, a kasnije se kroz stoljeća prema potrebi nadograđivala. Dodatnu su zaštitu pružali bedemi, stvarajući vanjsko dvorište, čiji su ostaci i danas vidljivi.
Odmah po dolasku ispred utvrde Stari grad Đurđevac dočekali su ih haramije. Haramije, lako naoružani pješaci u Hrvatskoj, a osnovani su radi obrane od osmanskog prodora u Hrvatsku. Osim haramija dočekao ih je i Ulama beg.
Oni su im temeljeno na povijesnim događanjima, uprizorili „Legendu o Picokima“, priča o opsadi turske vojske i mudrosti Đurđevčana koji ispaljuju posljednjeg pjetlića na njih. Ulama – beg i turska vojska, vjerujući da unutar zidina grada ima izobilje hrane odlaze, a žitelji ovoga grada prozvani su „Picokima“.
Nakon toga učenici su imali priliku posjetiti i Đurđevačku Saharu, točnije zološki vrt. U njemu se nalaze deve ali i patuljaste koze, ovce, konjima, magarci, autohtona perad i ljamama.
Kako bi što bolje upoznali đurđevački kraj učenici su posjetili Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci. Posjetiteljski centar na multimedijalan način posjetiteljima kroz koncept proširene stvarnosti u zatvorenom prostoru prezentira sve posebnosti pustinjskog krajolika i bogatstvo raznolikosti životinjskog i biljnog svijeta koji živi na pijescima i to neovisno o godišnjem dobu i vremenskim uvjetima.
Učenici su imali priliku puno toga naučiti i vidjeti, a kako bi imali snage za nastavak učenja napravili su stanku za ručak u Hostelu Borik.
Svoje putovanje učenici su završili u pravoj pustinji u Đurđevačkim pijescima. Đurđevački pijesci su zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune, te vidljivim oblicima pješčanih dina. Površinom zauzimaju oko 20 hektara i dio toga je proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj, a s namjerom očuvanja osebujnosti vegetacije, gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste. Uz endemske vrste su vidljivi i ostatci pješčanih dina.
Kako nam je bilo možete pogledati u našoj eKnjižici na poveznici:
https://read.bookcreator.com/QnAf7-m5AqRave9nSDszs1Ml1bWA9W3EUdOlYvFcXeg/iqLaX95hR9qmeRpqJaK5mA
